-> ARHIVA
Apr 13, 2010

Religija i Inteligencija

Autor: Kurdt

Ako misliš da imaš odgovore, postoji manja šansa da ćeš tražiti istinu.

Oni koji vjeruju da su "čudni putevi Gospodnji", koji vjeruju u čuda, magiju (poput uslišenja molitvi), i da je Bog natjerao planete da orbitiraju oko Sunca, će mnogo teže razviti kritičko i racionalno razmišljanje o tome kako nešto radi.

“Naučnici su morali trpiti torturu, ušutkivanje, zarobljeništvo i smrt od ruku kršana koji se nisu slagali sa novootkrivenim činjenicama o svijetu. Kršćanstvo je izgubilo prvu bitku sa astronomima koji su uvidjeli da, nasuprot onom što je kršćanstvo propagiralo, Sunce ne orbitira oko Zemlje, te da Svemir nije stvoren samo za čovječanstvo. Kopernik (1473-1543), Kepler (1571-1630), Galileo (1564-1642), Njutn (1643-1727) i Laplas (1749-1827) su vodili rat protiv Crkve kada su objavili naučne radove koji su se protivili religijskim doktrinama. No sve što su kršćani trebali su bile retci Biblije ko su, naravno, bili kontradiktorni astronomima .... na posljetku se Crkva povukla...samo da bi onda počela sličnu ignorantsku borbu i nasilno ubacivanje dogmatskih grešaka u fiziku, biologiju i filozofiju."
"Christianity v. Astronomy: The Earth Orbits the Sun!" by Vexen Crabtree (2006)
Ne samo što im je religija zabranila da razmišljaju o tačnim pojmovima iz osnova fizike, biologije i astronomije, i ne samo što su njihove kolege ateisti nastavili potragu za istinom dok oni nisu, nego su im njihova uvjerenja dala lažno samopouzdanje da aktivno kazne one sa kojima se nisu slagali. Čitav niz bitki između religije i nauke (koje je nauka uvijek dobijala) nam pokazuje empirijski i historijski da religija potiskuje nauku.

Richard Dawkins 2006. sumira rezultate istraživanja o religijskim uvjerenjima dobitnika Nobelove nagrade, članovima vodećih naučnih organizacija u SAD-u i VB-i, te nalazi da samo mali procenat njih vjeruje u ličnog Boga, čak i u zemljama u kojima je vjerovanje u Boga ekstenzivno. Upravo zbog toga što su oni koji ne vjeruju u Boga skloniji istraživanju i znatiželji, dovelo ih je do toga da spoznaju nove činjenice o svijetu. Ovo je možda razlog zašto je većina naučnika nereligiozno. Istraživanja su potvrdila da "prelazak u naučnike" ne implicira odbacivanje religijskih uvjerenja, ali oni koji su slobodni od njih u većoj mjeri žele istraživati svijet objektivno, te zbog toga postanu "dobri naučnici". Što su manje religiozni, to bolji postanu u nauci.

"Jedini website na kojem sam naišao na (samoproklamovanu) listu Nobelovaca-kršćana je predočila šest, od ukupno nekoliko stotina naučnika nobelovaca. Od tih 6, pokazalo se da 4 uopće nisu nobelovci, a barem jedan, po mom saznanju je nevjernik koji posjećuje crkvu čisto iz socioloških razloga. Intenzivnije istraživanje je izvedeno od strane Benjamin Beit-Hallahmija koji je našao da među dobitnicima Nobelove nagrade na polju nauka, te također iz književnosti, postoji znatno veliki postotak nereligioznosti u poređenju sa sredinama iz kojih su došli.

Studija u vodećem vijesniku "Nature" od Larsona i Withama 1998., pokazala je da od onih američkih naučnika koji se smatraju dovoljno eminentnim da budu izabrani u Nacionalnu Akademiju nauka, samo 7% vjeruje u ličnog Boga. Ova izuzetna razlika je skoro pa potpuno proporcionalna stanju u američkom narodu, od kojeg 90% su vjernici u neku vrstu paranormalnog bića.
Velika većina (članova Royal Society-ja ili Akademije nauka Velike Britanije) kao i njihove kolege u SAD-u su ateisti. Samo 3,3 % članova se snažno složilo sa tezom da lični Bog postoji, dok se 78,8% snažno protivilo tome. U ukupnom broju, bilo je 213 nevjernika i samo 12 vjernika."
Studije su pokazale da je generalna "povezanost sa Bogom" povezana sa nižim nivoom obrazovanja. Prof. Kyung objavljuje pronalaske mnogih studija o religiji i inteligenciji, a vizuelno je predstavljen dijagramom (desno), za koga su podaci uzeti iz članka iz Scientific American-a (1999), a koji odgovara na pitanje: Koliki procenat ljudi vjeruje u ličnog Boga i život poslije smrti. Mnoge od ovih studija su pomenute od Dawkinsa. 39 studija od 1927. su pronašle da sa rastom nivoa obrazovanja i ratom inteligencije, manje su šanse da neko ima religijska uvjerenja. To pokazuje da su ljudi sa završenim fakultetom iz neke od naučnih grana više od upola manje skloni vjerovanju u Boga od običnog naroda, a da su eminentni naučnici devet puta manje skloniji tome.

nastaviće se...

komentara (8)

TOP

Apr 10, 2010

Biblijski potop #3

Autor: Kurdt

Post preuzet sa stranice koju preporučujemo svima http://car-je-gol.netau.net/index.php a autor je Gordon Freeman

U Ilustriranoj katoličkoj bibliji jedan crtež prikazuje životinje kako mirno ulaze u barku, kao ovce u tor. Zaista, čini se da se Noa i njegova obitelj nije morala mnogo truditi oko lova i skupljanja životinja. Čini se da su životinje kao pod hipnozom mirno došle na mjesto gdje se barka nalazila i ušle u barku. Ipak, čak i da je tako, polarnom medvjedu bi trebalo puno vremena da dođe do odredišta gdje se barka nalazila, čak i da mu je bog usadio “kompas” koji imaju ptice selice koje znaju gdje je jug, putem bi vjerovatno uginuo zbog promjene životnog okruženja. Osim polarnog medvjeda tu je i Klokan koji bi nekako iz Australije morao preskočiti veliko vodeno prostranstvo do Afrike. Teolozi teologa koji je gledao dokumentarac Dinosauri i biblija:

U arku nisu ušle sve vrste životinja, npr: domaći konj, mustang, zebra, magarac. Poznata je činjenica da nabrojene vrste životinja spadaju u porodicu «konja» i nije bilo potrebno da svaka «varijacija» životinje iz obitelji konja bude ukrcana na arku. Na našoj planeti postoji oko 250 vrsta - varijacija pasa koji spadaju u obitelj «psa». Samo je jedan par životinja iz porodice pasa bio ukrcan u arku. Dakle, u arku je bila ukrcana samo osnovna vrsta koja u svojem genomu sadrži cjelokupnu varijabilnost svih vrsta koje od njih nastaju. Domaći pas, vuk, lisica, kojot, čagalj, chihuahua, dingo, doberman su primjeri raznih varijacija životinja iz obitelji pasa. To nije dokaz evolucije, već dokaz varijabilnosti vrste. Nabrojeni psi su i dalje ista vrsta životinje u obitelji pasa.

Time se može objasniti da nije bilo potrebno ići na Sjeverni Pol po polarnog medvjeda nego je bilo dovoljno ukrcati nekog Grizlija iz kojeg će opet nastati polarni medvjed i sve one varijacije koje su postojale prije potopa. Zar bi smo mogli ponovo očekivati da će se iz nekog psa pojaviti Tasmanijski Tigar, ili neka druga izumrla životinja? Zar onda možemo očekivati poplavu dinosaura jer neki gušter sadrži u svom genomu cjelokupnu varijabilnost svih vrsta koje od njih nastaju? Ne! Neće se iz jednog guštera izroditi dinosaur. Iz toga bi smo mogli zaključiti da ovaj baptistički teolog ne poznaje zakonitosti evolucije. A čini se da taj teolog koji je prepisao te riječi od teologa predavača vjerovatno nije pažljivo čitao bibliju Postanak 7:8-9: "Od čistih životinja i od životinja koje nisu čiste, od ptica, od svega što zemljom puzi, uđe po dvoje - mužjak i ženka - u korablju s Noom, kako je Bog naredio Noi....Od svega što zemljom puzi... Od svake vrste uđe po dvoje."

No, to nije niti bitno, jer nam evolucija ne treba kad imamo boga. A bogom se odmah objašnjava ta varijabilnost vrste i objašnjava kako je to različito od evolucije. Uostalom, ovaj teolog taktički nije niti spomenuo neku divlju životinju. U dokumentarcu Dinosauri i biblija, predavač veoma posprdno priča o vjerovanjima i uvjerenjima drugih ljudi. Dio predavanja ide ovako: “Zoolog me je upitao: Zar zaista vjerujete da su sve varijacije pasa nastale od para koje je Noa uveo u barku? Zar očekujete da povjerujem u to?
Predavač je odgovorio: "Zar nije to ono što vi podučavate?"

Zaista, složio bih se s tim odgovorom/pitanjem, složio bih se da je zoolog bio nesmotren i naivan. Ali ipak se ne mogu oteti dojmu da razvoj varijacija nije ono što nam biblija govori, jer po bibliji, bog je stvorio sva živa bića u nepromjenjivom obliku, tako da se niti jedan teolog ne može držati te teze. U tom slučaju, predavač nije odgovorio na pitanje, ali se snašao i odgovorio protupitanjem, a to je taktika koja se koristi kada ne znate odgovor. Na taj način pažnju onoga tko je postavio pitanje usmjeravate na odgovor koji mora odgovoriti jer ste mu vi postavili pitanje.

Kada sam spomenuo skupljanje životinja, s biblijskog gledišta moglo bi se očekivati da u to vrijeme životinje nisu bile toliko krvoločne kao sada, jer se grijeh nije toliko rasprostranio pa lavovi i ostale zvijeri vjerovatno nisu bili toliko krvoločni kao sada. Nkada nisam čuo takvo objašnjenje za ljupkost lavova prema Noi, ali poznavajući bibliju i teologe koji je tumače, mislim da bi ovo moglo biti teološko objašnjenje. Naime, time objašnjavaju dugovječnost prvobitnih ljudi: Adam, Noa... i do 900 godina!

U osnovnoj školi, dok smo učili povijest, učili smo da je smrtnost mornara bila velika.Tek su naknadno otkrili kako spriječiti skorbut i mnoge druge bolesti. Biblija nam ništa ne govori o putovanju tokom tih 150 dana pa ćemo zamisliti da je sve bilo u redu i da im nije prijetila nikakva bolest i da su sve životinje sretno i bezbjedno stigle na kopno te su se razmnožile. I pored toga, ne mogu objasniti kako je osam ljudi moglo voditi brigu o tisućama životinja, njihovoj prehrani, smještaju, higijeni, ali i o svojim potrebama, međuljudskim odnosima. Volio bih vidjeti taj prvi Big Brother Show! Tko bi bio toliko čvrst da osvoji milion? Objašnjenje je bog koji nije nikoga kandidirao.

Ali tako me zanima što se dogodilo s golubicom!
Još počeka sedam dana pa opet pusti golubicu: više mu se nije vratila.
Postanak 8:12

Šta se dogodilo s tom golubicom? Mogu pretpostaviti da je to je razlog zašto je Noa uzimao od ptica sedam parova! Da je uzeo jedan par golubova, tada bi golubovi izumrli jer se ova golubica nije vratila... Ili je Noa, o čemu nam biblija ništa ne govori, pustio i mužjaka da je nađe i produže vrstu.

I s ribama! Biblija ništa ne objašnjava kako je bog istrijebio ribe. Možda su ribe bile božanske životinje pa njih nije bilo potrebno istrjebljivati. Možda se objašnjenje nalazilo u bibliji ali je neki poduzetni židov čitajući te stihove upravo u tom trenutku otkrio wc papir.

Kad su životinje izašle iz Noine arke, na šta su ličile? 150 dana provedenih u skučenom prostoru... Možda su zbog toga životinje podivljale? Toliko je pitanja... Ali i odgovora! Ne sumnjam da bi vam lokalni župnik uskratio odgovor na ta pitanja, ali potrebno je razmisliti zadovoljavaju li ta pitanja. Mnogi ljudi su zadovoljni polovičnim odgovorima.

komentara (1)

TOP

Apr 5, 2010

Biblijski potop #2

Autor: Kurdt

Post preuzet sa stranice koju preporučujemo svima http://car-je-gol.netau.net/index.php a autor je Gordon Freeman

Radi lakšeg snalaženja vratit ćemo se na uvriježenu “teoriju” da su se u barci nalazile životinje u paru muško – žensko, a stih 7:2-3 ćemo zanemariti.

Teolozi nam smještaj životinja u Noinu arku objašnjavaju pukim izračunom brojnosti životinja i kapaciteta arke, pri tome ne uzimajući u obzir životni prostor određene vrste. I dok je papagajima I hrčcima dovoljan mali kavez, lavovlima, slonovima, medvjedima, gazelama, pticama koje lete (orlovi, sokolovi, pelikani i ostale malo veće ptice kojima raspon krila prelazi okvire kaveza u kojem možete držati npr. ovcu), nje dovoljan kavez u kojem će one biti u mogućnosti samo spavati. I običnoj ovci nije dovoljan jedan pašnjak, a kamoli paru gnuova. Zamislite zoološki vrt i trebalo bi vam biti jasnije. U zoološkom vrtu životinjama se želi omogućiti da se što više osjećaju kao kod kuće. Da, jasno mi je, potop je zaista ekstremna okolnost i ne možete očekivati hotelski smještaj. Ali, tu se nameće i problem prehrane. I dok nekoj bakici možete objasniti kako prehraniti ovcu, malo teže je objasniti kako 150 dana hraniti par slonova kada je jednom slonu dnevno potrebno od 150 do 200 kg hrane a otprilike jednako toliko i vode. Da, Noa je bio mudar pa je uzeo mladučne koje će hraniti mlijekom... Možda majčinim? Da, ali koje majke?

Možda ćete pomisliti da je s mesojedima lakše, ali pomislite koliko jedan par lavova može pojesti mesa za 150 dana. Mogu li se Noine ovce tako brzo razmnožavati koliko lavovi mogu jesti? Odrasli mužjak dnevno pojede oko 7 kilograma mesa, a ženka 5 kilograma. Ali možda je Noa i tu bio mudar i uzeo mladunce lava. A nisu samo lavovi u pitanju... Zamislite medvjede... Pardon, mladunce medvjeda... Kad smo vec kod medvjeda, dolazimo do društvenog života životinja. Medvjedi, kao i mnoge druge životinje nisu društveni. Medvjedi se nalaze samo u vrijeme parenja, tako da bi Noi samo za jedan par medvjeda bio potreban malo veći prostor. Možemo i tu pretpostaviti da je božja mudrost nadahnula Nou te je uzeo mladunce medvjeda... Ali ni to ne bi bila mudrost jer mladunci ne bi mogli preživjeti bez majke medvjeda... mislite da se rješenje nameće samo po sebi? Uzeti medvjedicu s muškim mladunčetom? Zamislite si koliko su medvjedi opasni. Sada zamislite koliko je opasna ženka s mladunčetom! Ne, ni to nije rješenje. Evo dokaza da je pamet čovječja ograničena jer ne može shvatiti kako je Noa ulovio medvjeda! Bog je veličanstven! (Ovu bih izjavu trebao obrisati, jer ukoliko postanem poznati ateista, neki teolog bi mogao rekonstruirati moje izjave i pokazati kako sam ja velike vjernik jer sam negdje zapisao: Bog je velik!).

Kako bih izbjegao da svaku vrstu opisujem posebno, navest ću samo u kratkim crtama neke životinje i njihove potrebe.

Ptice koje lete – treba im prostor za letenje, pri tome ne mislim na goluba nego na velike ptice poput albatrosa, orla, strvinara koji su veliki toliko da ovcu mogu uzdignuti u zrak.

Ptica koja ne leti – Pingvin. Veliki dio svog života provede u vodi. Na barci nisu mogli priuštiti bazen za životinje poput pingvina, foka, morževa itd. (Bez obzira što te životinje puno plivaju, potrebno im je kopno za odmor tako da je odmah potrebno odbaciti mogućnost da njih nije bilo potrebno smjestiti u barku).

No, da se ne bih još više upetljavao u “svoje neznanje” pokušavajući objasniti neobjašnjivo, odnosno, objasniti kako je Noa uspio smjestiti i nahraniti sve životinje u svojoj čudotvornoj barci, pokušat ću objasniti kako je Noa uhvatio sve te životinje... Ustvari, nema se tu što objašnjavati, pa bog je velik! Ipak, za one kojima taj odgovor nije dovoljan, pokušaj slijedi.

nastaviće se...

komentara (3)

TOP

Apr 3, 2010

Biblijski potop

Autor: Kurdt

Post preuzet sa stranice koju preporučujemo svima http://car-je-gol.netau.net/index.php a autor je Gordon Freeman

Uzmi sa sobom od svih čistih životinja po sedam parova: mužjaka i njegovu ženku. Isto tako od ptica nebeskih po sedam parova - mužjaka i ženku - da im se sjeme sačuva na zemlji.
Postanak 7:2-3

Od čistih životinja i od životinja koje nisu čiste, od ptica, od svega što zemljom puzi, uđe po dvoje - mužjak i ženka - u korablju s Noom, kako je Bog naredio Noi.
Postanak 7:8-9

Sagledavajući ova dva podatka Knjiga postanka nam daje neprecizne podatke koliko je životinja ušlo u barku. U Postanku 7:8-9 u barku su ulazile životinje u parovima, dok Postanak 7:2-3 govori da Noa nije uzimao jedan par muško-žensko, nego sedam parova: 14 jedinki za jednu vrstu. Iako to ne uključuje nečiste životinje, to ipak upućuje da se broj ukrcanih životinja višestruko povećao nego što nam teolozi danas pojašnjavaju. Jer nečiste životinje su one koje se ne mogu jesti a čiste su one koje mogu služiti za hranu.

Ovako je bog odredio čiste i nečiste životinje: 

“Ovako kažite Izraelcima: `Ovo su životinje koje između svih cetveronožaca na zemlji možete jesti: svaku koja ima papke, ali papke razdvojene, i koja preživa možete jesti.”
Levitski Zakonik 2-3

Nečiste životinje su: deva, svizac, arnebeta, svinja.
“Od ptica neka su vam ove odvratne i neka se ne jedu - odvratnost su: orao, orao strvinar i jastreb, tetrijeb i sokol bilo koje vrste; gavran svih vrsta; 16noj, kobac i galeb; lastavica svake vrste; sova, gnjurac, ušara, labud, pelikan, droplja; roda, čaplja svake vrste; pupavac i šišmiš.”
Levitski Zakonik 13-17

Zanimljivo je da je u bibliji šišmiš ptica!
Svi krilati kukci što hodaju četveronoške neka su vam odvratni! Od svih tih krilatih kukaca što hodaju četveronoške možete jesti samo one koji imaju na svojim nožicama listove za skakutanje po zemlji. Od njih možete jesti: svaku vrstu skakavaca, cvrčaka i zrikavaca.
Levitski Zakonik 20-22

Onda, četveronožne životinje koje hodaju na četiri šape za vas su nečiste.
Levitski Zakonik 27

Od životinja što po zemlji gmižu neka su za vas ove nečiste: krtica, miš i svaka vrsta guštera; zidni macaklin, kameleon, daždevnjak, zelembać i tinšamet... Svaka životinja što po tlu gmiže odvratna je. Neka se ne jede! Ništa što puže na trbuhu, ništa što god ide na četiri noge ili na više nogu - nikakve puzavce što po tlu gmižu nemojte jesti jer su odvratni!
Levitski Zakonik 29-30, 41-42

Treba uočiti da je navod po zemlji gmižu malo nejasan, jer miš ne gmiže na isti način kao zidni macaklin i zelembać. Ovih nekoliko stihova bi nam trebalo približno pokazati koje su životinje čiste a koje nisu, te bismo na osnovu toga mogli pretpostaviti koliko je vrsta ukrcano po sedam parova. No, zbog biblijske nepreciznosti i međusobnog “pobijanja” stihova u 7:2-3 i 7:8-9, ne možemo ipak znati koliko je životinja Noa ukrcao u barku. Ali, ako ćemo i shvatiti da je Noa čiste vrste ukrcavao po sedam parova, tada je teolozima veoma teško objasniti kako je Noina barka mogla ploviti. Bez obzira što je gradnja korablje nadahnuta bogom, teško je ipak objasniti kako je barka izdržala toliki broj životinja. Evo jednog pojašnjanja baptističke crkve:

Prema američkim istraživanjima, danas ima oko 3500 vrsta sisavaca, 8600 vrsta ptica, 5500 vrsta gmazova, 25500 crva što je ukupan zbroj od 43100 različitih životinja i insekata.

Ovi navodi su preuzeti iz trećeg dijela kreacionističkog dokumentarca Dinosauri i biblija (Dinosaurs and the Bible). Prva greška koju je ovaj teolog napravio jeste ta da se drži američkih istraživanja. U tu brojku su pribrojane samo vrste koje su trenutno poznate, iako je i ta brojka sumnjiva. Druga greška jeste taj da ukupan zbroj nije pomnožio sa dva: muško žensko, a treća greška, koja je možda i namjerno napravljena jeste ta da taj broj (ili broj u određenoj mjeri umanjen) nije pomnožio sa 14 (sedam parova), čime bi došao do daleko većeg broja životinja i teže bi objasnio kako je Noa smjestio sve životinje u barku. Smještaj dinosaura u nastavku taj baptistički teolog objašnjava tako da je Noa bio dovoljno mudar da pohvata mlade dinosaure i smjesti ih u barku. S obzirom da mladunci u većini slučajeva imaju roditelje, ili barem jednog roditelja, mislim da je to bio vraški težak posao. Istina je da većina modernih gmizavaca ne brine o svom potomstvu, ali neki dinosauri su štili svoje mladunce i brinuli se o njima do određenog doba. U tom slučaju, teolozi bi mogli biti dosjetljiviji i objasniti nam da je Noa uzeo jaja dinosaura, čime se ne bi morao brinuti o hvatanju dinosaura, o prostoru koji je za toliki broj životinja veliki problem, ne bi se morao brinuti za ishranu dinosaura, o čišćenju itd... Jedini problem bi tada bio da prepozna koja jaja su ženke a koja mužjaci. Kada bi uzimao jaja, u tom slučaju bi morao uzeti veliki broj jaja i računati na statističku sreću. (možda bismo tako mogli objasniti izumiranje dinosaura: Noa je uzeo jaja dinosaura ali nije mogao znati koja jaja su mužjaci a koja ženke...)

Problem s mladuncima se ne javlja samo kod dinosaura. Još veći problem je kod sisavaca, jer mladi sisavci se prehranjuju mlijekom. Majčinim mlijekom! Ako uzmete mladunče bez majke samo ste jadno mladučne osudili na smrt. Zaključak: Noa nije uzimao mladunce.

Obzirom da je priča o Noi i potopu bogom nadahnuta, zamislit ćemo da je to božje djelo. Time se objašnjava čitava priča. Ipak, postoje ljudi kojima to nije dovoljno. Čak i djeca pitaju: “A gdje je to sve stalo?” A red je da se djeci odgovori.

nastaviće se...

komentara (7)

TOP

Subscribe to: Comments (Atom)